O se tamaitai umi ma puleaina, Edna Lewis o se tagata lauiloa i le lalolagi o meaʻai e faapea foi i le olaga. O le tama a le afafine o pologa saoloto, o Edna o le a tuputupu ae e avea ma se tagataʻai sili , o se amepasa sili ona taumafataga, ma o se tagata e tausia le kuka moni i Saute. O le a ia musuia se augatupulaga o tamaʻi tamaʻitaʻi talavou ma faʻamautinoa o le a le galo ia agavaʻa masani a le itu i Saute. E sili atu nai lo se masini atamai, na paʻi Edna Lewis i olaga oi latou o siomia ai o ia ma le alofa tunoa ma le matagofie o le olaga.
Na maliu o ia i le 2006 i le 89 o ona tausaga.
Tamaititi
Edna Lewis na fanau i le aso 13 o Aperila, 1916, i Freetown, Virginia. O ia o se tasi o le fanau e toavalu. Freetown o se nuu laitiiti i nuu ma afioaga na faavaeina i le faaiuga o le seneturi lona 19 e le tolu o pologa saoloto, o le tama matua o le Lewis. Na amata foi e lona tamamatua le aoga muamua i Freetown. Na faia vasega i lona potu malolo.
Early Cooking Lessons
Na maua e Lewis ona tomai i le kuka ma le fiafia i le fou ma le taimi tuputupu ae i Freetown, lea o mea na o se vaega o le olaga. Sa ia aoaoina le tele o lana kuka mai lona uso o Jenny. Latou te faʻaaogaina se ogaumu fafie mo a latou meaʻai uma ma e le tatau ona fua ni sipuni poʻo ni fua, o lea la, latou te faʻaaogaina tupe siliva, palu le paʻu paʻu i luga o penina, masima i luga o le 10, ma le susu susu i nickels. Lewis ua fai mai ua mafai ona taʻu mai pe o afea na faia ai se keke ona o le faalogo.
Mai le Little Town i le Aai o Niu Ioka
Na tuua e Lewis ia Freetown i le 16 o ona tausaga, ina ua maliu lona tama, ma siitia atu i Uosigitone ma oo ai i Niu Ioka.
O ana galuega muamua i le Aai o Niu Ioka e aofia ai le uʻamea i totonu o se fale ma le faigaluega o le Daily Worker. Sa ia auai foi i faiga faaupufai ma tauva mo Peresitene Franklin D. Roosevelt.
Edna Lewis 'Faigaluega Avea ma Tala
I Niu Ioka, o Lewis 'kuka na avea ai o ia ma se talaaga i le lotoifale. I le 1948, ina ua toaitiiti tamaitai faipule ma e lei maua le tele o tamaʻitaʻi, na tatala e Lewis lana lava faleʻai faatasi ma John Nicholson, o se faʻatau faʻatau ma le Bohemia ma se tofo mo le sosaiete maualuga.
Café Nicholson, i le East 57th Street i Manhattan, sa matua manuia.
Sa faia e Lewis uma le kuka. O ana ipu e faigofie, suamalie meaʻai i Saute ae o le fale gaosi na tosina mai le tele o lau lauiloa e pei o Tennessee Williams, Truman Capote, Richard Avedon, Gloria Vanderbilt, Marlene Dietrich, ma Diana Vreeland. Na nonofo Lewis i le faleaiga seia oo i le 1954. Na faatau Café Nicholson i le 1999 i le alii Patrick Woodside.
Galuega Faʻatoʻaga
Sa ola foi Lewis ma faigaluega i Chapel Hill, North Carolina; Charleston, South Carolina; Decatur, Georgia (lona nofoaga mulimuli e nofo ai). Sa ia aoaoina vasega fai kuka, i le tulaga aloaia ma le poto masani. O ana aʻoaʻoga ma tusipasi na faʻaalia ma musuia le anoanoaʻi o tamaʻitaʻi talavou. Na litaea le Lewis e avea ma matai i le 1992. O lana taumafataga mulimuli i le Brooklyn's Gage & Tollner lea sa avea ai o ia ma se tagata fai meaai mo le fa tausaga.
I le ogatotonu o le 1990, na amata ai e le Lewis ma se vaega o uo le Sosaiete mo le Toe Faʻafouina ma le Faasaoina o Meaʻai i Saute.
Tusitala Faufautua
I le faaiuga o le fitusefulu tausaga, na gagau ai e Lewis lona vae ma faamalosia ai e taofi le kukaina faalegaluega mo sina taimi. I le taimi lenei, na ia filifili ai e tusi i lalo nisi o ana kuka. O le taunuuga o le Edna Lewis Cookbook. Iconic culinary figures James Beard ma MKF
Fiafia e Fisher le tusi. O lana tusi tulitatao, The Taste of Country Cooking (1976), o se tasi lea o tusitala muamua a se tamaitai Aferika-Amerika e taunuu atu i se faʻalapotopotoga faʻavaomalo ma ua faʻamauina mo le toe faʻaleleia o le fiafia i le kuka moni a le itu i Saute.
Edna Lewis 'tusi e tele naua i latou e manatuaina ao latou aoina mai o fua. O loʻo aofia ai talaʻaga matagofie o meaai i Saute ma mafaufauga i olaga i tua atu mai lona laʻitiiti. O ana tusi e tumu i fautuaga na maua mai i le olaga atoa o le kuka. Edna's pioneering chapters on foods fresh and seasonal predate the American culinary revolution.
Faamatalaga Faaopopo
O Edna Lewis na faaipoipo ia Steve Kingston, o le na maliu i le 1970s. Sa i ai le la tama tama e toʻatasi (o se tagatanuʻu o Aferika), Dr. Afeworki Paulos.
O le aso 13 Fepuari, 2006, na maliu ai Edna Lewis i le 89 o ona tausaga i lona fale i Decatur, Georgia.
Faailoga ma Faʻaola
1986 - Taʻua suafa po o ai i Amerika Cooking e Cook's Magazine
1990 - Taulaga Ausia Maualuga IACP (International Assoc of Culinary Professionals)
1995 - James Beard Living Legend (O latou uluai taui.)
1999 - Taʻua Igoa Tele e Les Dames d'Escoffier, o se faalapotopotoga faʻavaomalo o tamaʻitaʻi faʻatoʻaga fafine.
1999 - Taulaga Maualuga Aloaia mai Saofaga Maloloina Faʻatasi (SFA) (O latou uluai taui.)
2002 - Barbara Tropp Peresetene a le Peresitene (WCR - Women Chefs & Restaurateurs)
2003 - Faʻatinoina i le KitchenAid Cook Hall Hall of Fame (James Beard)
2004 - O le Meaalofa a le Aufaipisinisi i Saute ua filifilia mo James Beard Award ma le IACP Award
Cookbooks
O le Edna Lewis Cookbook (Ecco 1989) (Mai le Lomiga)
O le Taste o Country Cooking (Knopf 1976)
I le tuliloaina o Flavor (Knopf 1988)
Le Meaalofa o Cooking Cooking (faatasi ai ma Scott Peacock) (Knopf 2003)