Vine o le Basque Country

La Rioja Alavesa ma TXakoli Tolu

O le Basque Country, o se Atunuu Tumaoti i Sepania i matu, e vaevaeina i ni itumalo e tolu o Álava, Guipuzcoa, ma Vizcaya. O loʻo nofo i luga o le pito i sisifo o le tuaoi o Sepania ma Farani, lea e pepelo ai Pyrenees Mountains ma e selau maila maila i le talafatai i Bay of Biscay. O tagata Basque e mitamita valea, o latou lava aganuu ma gagana tulagaese. E ui lava i totonu o nai tausaga talu ai, o le Pais Vasco , e pei ona taua i le Sipaniolo ua avea ma tagata taʻutaʻua mo ana meaʻai, o lona uaina e le o iloa.

O le uaina e leai se mea fou i Basques. E pei o le tele o vaega o Sepania, o togavine i le Basque Country na tausia talu mai le Penite Iberian o se vaega o le Malo Roma. E foliga mai e talafeagai le tele o vine na gaosia i totonu o le itulagi e mama, suamalie, paʻepaʻe paʻepaʻe, talu ai o Basques ua avea ma faifaiva mo le faitau afe o tausaga, ma e tele iʻa ma iʻa o le sami i le Basque cuisine. E fa nei Denominaciones de Origen poʻo le DO.

Rioja Alavesa

O lenei eria o se vaega o le taʻamilosaga lauiloa o Rioja ma e tusa ma le 21% o le vaega ole Rioja Qualified DO. O loʻo tu i luga o le pito i saute o le atunuu Basque, i le auala Farani o le Camino de Santiago. E tusa ai ma le "Guide to Cuisine Basque," na lomia e le Malo Basque, o Rioja Alavesa na uunaia ma faalauiloaina le gaosia o le uaina i tausaga uma, ona o tulafono faalelotu na i ai na siitia ai le faatufugaga o le uaina.

O le tele o tovine i Rioja Alavesa o loʻo i lalo o mauga o Sierra de Toloño. O le palapala e mativa ma o loʻo i ai le maualuga o le eleele ma le limasone, o lea ua totoina mamao ai vine. O vine ua faia i inei ua i ai le tino sili ona maualuga ma maualuga atu le elemene nai lo isi vaega ole Rioja. O ituaiga muamua o loʻo faʻaaogaina i vine mūmū o le vanu o Tempranillo ma Graciano, ao Viura vine e faʻaaogaina i vine papaʻe.

O le tele o winneries o Rioja Alavesa e faʻaaoga le Temranillo, faʻatasi ai ma le tele o vine vine (itiiti ifo i le 15%), e faʻaitiitia ai le lanu ma faʻatele ai le malosi o le uaina.

O se uiga masani e masani ona faʻaaogaina i taimi uma i le faia o le uaina o le eria, o le carbonic maceration, poʻo le maseración carbonica , pe a le o faʻamaʻapeina pe faʻasamaʻi vine pe a leʻi faʻamalosi. I Rioja Alavesa, o vine ua tuu i totonu o vate lapoa lapoa ma ua i ai ni mai luga. O nisi o vine na totogo ma ua suamalie le latou sua i lalo. O le fefete lea e masani ona iai i luga o le vine e amataina le faʻamalosi. O lenei gaosiga o le gaosiga o le carbonic ua fai mai e maua ai le uaina e "mama ma fua."

E 125 faila ma mea inu uaina i le Rioja Alavesa DO lea e aofia i le ABRA (Association of Wineries of the Rioja Alavesa), na faavaeina i le 1990. O na vanu e sili atu i le 30 miliona lita o le uaina i tausaga taitasi. Mo se lisi o vanu ma nisi faʻamatalaga e uiga i le eria, asiasi i le Association of Wineries of the Rioja Alavesa website.

O le Txakoli e

Txakoli , po o le gagana Sipaniolo o se uaina e gaosia i autafa o le talafatai Basque. Vineva i lenei eria o loʻo i luga o le sami i se tau malulu. Chacolí o se uaina talavou, tausaga ua leva ona faia i le Basque Country mo le tele o seneturi.

E masani lava ona mama, fua ma sina tamaʻi feilafi, ma se lanu lanumeamata, maualuga maualuga, ma le maualalo o le ava malosi. E masani lava ona faia mai le vine vine Hondarribi Zuri. Talu ai o se uaina papaʻe mama, e masani ona fetaui lelei ma iʻa fou ma iʻa mai le itulagi. I le taimi nei, e tusa ma le 3.5 miliona fagu ua gaosia i tausaga taʻitasi. E tolu Txakoli DO - Getaria Txakoli, Bizkaia (Vizcaya) Txakoli ma Alava Txakoli.

Mo nisi faʻamatalaga e uiga i vine mai le Basque Country, asiasi i le Faʻasaʻoina o upega tafaʻilagi a le Aufono o loʻo lisi atu i lalo. O i latou uma e faʻamaonia, maua ata o laufanua matagofie, ma le mafai ona suia le gagana i le Sipaniolo, Igilisi, ma le Euskara (Basque):