Vaʻai pe a mafai e le tea ona tuʻuina atu ia te oe o le Cigarette Cravings
Pe a tatou mafaufau i meaai maloloina ma meainu, fua, teas, ma fualaau faisua e masani lava ona i ai ia i latou. E ui o nei mea taumafa ma meainu e masani lava ona maua ai meaʻai paleni, o le tele oi latou e aofia ai vailaau faʻasaina faʻapitoa e pei o le monocalcium phosphate, sodium benzoate, ma le phosphoric acid.
O Nicotine o se isi faʻalapotopotoga o loʻo maua i meaʻai ma meainu. O le mea moni, o le mea o mea ua fai ma vaisu o loo maua i le tapaa, eggelu, pateta, kalapu faila, ma le lauti .
O le a le Nicotine
Nicotine o se vailaʻau faʻamalosi (C10H14N2) o loʻo i ai sona aʻafiaga tele i le soifua maloloina o tagata ma manu ma le neurology. I le avea ai ma se mea e tupu mai ai le alkaloid wai, o loʻo i ai meatotino e fesoʻotaʻi ma i latou i le caffeine. Numera Nicotine o se mea e faʻaleleia ma e mafai ona faʻamalosia e avea o se mea faʻasao i lalo o nisi tulaga. O le toʻatele o tagata e aʻafia i le nicotine e ala i le ulaula tapaa, solo, poʻo le nicotine Patches e maua ai le toʻa. E maua foi i fualaʻau e fesootaʻi ma le po o le po, o le Belladonna o loʻo i ai le vailaʻau oona, pei o tamato ma pepa pepa.
Le Faʻafitauli I Nicotine
I le tele o tui, o le nicotine e matua afaina ma e ono afaina. E tasi le suʻesuʻega na iloa ai o le aʻafiaga o le nicotine pe a le fesoʻotai ma le ulaula e leaga tele:
"O Nicotine e tele ni faʻafitauli o le soifua maloloina O loʻo i ai le faʻafitauli maualuga o le cardiovascular, respiratory, disorders o le gastrointestinal disorders. Ua faʻaititia le tali atu i le puipuiga ma e aʻafia ai foʻi le aʻafiaga o le soifua maloloina. o le tele o auala e mafua ai le kanesa. E afaina ai foi le tumutumu o le toto ma metasisi ma mafua ai le tetee atu i chemo ma le leitio. " - Inisinia Indian Journal of Medical and Pediatric Oncology
O le vaisu o Nicotine o se vaega e nafa ma vaisu sikaleti. O se sikaleti e tusa ma le 10 miligrams o le nicotine. Ae peitaʻi, na o le tasi pe lua miligrams e tuusaʻo saʻo pe a ulaula se tasi i se sikaleti, ma e na o le tasi le miligram o le nicotine e faʻamalosi i le tolu itula e aofia ai le "ulaula paʻu" (manava manava) i totonu o se potu e leai se sikaleti sikaleti.
Nicotine i Meaai
O Nicotine e masani lava i nisi o meaʻai ma e mafai ona ulu atu i isi meaʻai faʻatoʻaga i totonu ole eleele. Ae ui i lea, o le tele o le nicotine e te faia mai nei meaʻai e laiti. O nisi tagata e popole o le nicotine i meaʻai e mafai ona faaosoina ai se manaʻoga sikaleti, ae o le mea e ono tupu e matua maualalo lava.
O se suʻesuʻega a le New England Journal of Medicine (NEJM), "O le Nicotine Content of Vegetables Common," na maua ai le 10 kalama o le isalaʻelu e aofia ai le tasi le microgram o le nicotine, ae 19.2 kalama o tumatumu faamamaina e tutusa le maualuga o le nicotine. E manaʻomia le 1000 micrograms i le tasi le milligram, o lea e tatau ai ona e 'ai le 10 kilokalama (pe tusa ma le 22 pauna o le isalaʻelu) e ave ai le tele o le nicotine e pei ona e sau mai le tolu itula e itiiti le ulaula.
Nicotine i Tea
Suesuega faasaienisi o loo siomia ai le maualuga o le nicotine i le lauti mai le vaivai / leai i le 285 nanograms o le nicotine i le kalama i le vave tea ma le 100 nanograms i le kalama uliuli (pe masani pe decaf). O se suesuega i le 1999 e uiga i le nicotine i lauti ma fualaʻau ua taʻua ai,
"O le Nicotine i totonu o lauti lauti na maua e matua fesuiaʻi ma o nisi taimi e sili atu le tele nai lo fua o Solanaceae [e pei o eggplants, pateta, ma tamato]."
Ae ui i lea, o le suesuega a le NEJM na leai se nicotine measina i le lanu uliuli na faatauina mai i se faleoloa masani ( atonu o taga tiva ). Afai o le tulaga e leaga e pei o talosaga muamua a le aʻoga, o le a sili atu i le 3.5 kilokalama (sili atu ma le 7.7 pauna) le vave tea, lea ei ai le maualuga o le nicotine i le suʻesuʻega, e maua ai le tasi microgram o le nicotine-o le aofaiga e mafai ona e maua mai i sina minute ulaula ulaula.
Tainu i le Tea i le Lumanai
Afai o le la e aofia ai le nicotine, o le maualuga e maualalo. E masani ona malamalama o nei laasaga e le o le maualuga e mafai ona aʻafia ai le sikaleti poʻo le sikaleti. E le gata i lea, o le tele o saienitisi na latou faailoa mai o le absorption o le nicotine e ala i le mama e matua ese lava mai le afaina o le nicotine e ala i le gaogao. O le mea lea, o le aʻafiaga i lou soifua maloloina e pei o se tagata ulaula, tagata e le ulaula, poʻo le fomaʻi muamua e tatau ona le faʻavaivaia, ma atonu o le a sili mamao atu nai lo le tele o aogā o le lauti.
Afai o loʻo e popole pea i le avea ma vaisu i le nicotine atonu e ono le mafai ona fai i le lauti, aua e te. E sili atu ona e feagai ma vaisu o le caffeine (faʻapea foi ma le suka o le suka pe afai e te faaopoopo le suka i lau lauti) nai lo le iai o ni faafitauli i le nicotine i le lauti.
> Sources:
- > Benowitz, N., Hukkanen, J., Iakopo, P. (2009). > Nicotine Chemistry, Metabolism, Kinetics, ma Biomarkers. Nicotine Psychopharmacology, pp 29-60 (HEP, volume 192).
- > Mishra, A., Chaturvedi, P., Datta, S., Sinukumar, S., Joshi, P., & Garg, A. (2015). Aafiaga leaga o le nicotine. Indian Journal of Medical and Physical Oncology: Journal Journal of Indian Society of Medical & Pediatric Oncology , 36 (1), 24-31.
- > Siegmund, B. et al. Fuafuaga o le nicotine o loʻo iai i le tele o meaʻai (Solanaceae) o taumafa suamalie ma a latou oloa ma le faʻatatauga o le taumafa o le nicotine. Faʻamaumauga o le Faʻatoaga o Meaʻai ma Meaʻai. 1999 47 (8), 3113-3120.
- > Thräne, C. et al. Fuafuaina o le nicotine i le lauti ( Camellia sinensis ) e LC-ESI-MS / MS faʻaaogaina se auala faʻafaigofie QuEChERS. Aokuso 2015, Mataupu 241, Mataupu 2, pp 227-232