"E tusa lava po o le a le mea e kuka ai, o le faʻasologa [o le ufiufi o le uluaʻi manava o le povi] o se mea masani," na tusia ai e le tusitala o le tusitala Italian sili o Pellegrino Artusi se mea itiiti nai lo le seneturi talu ai. "Ou te iloa e le lelei le fetaui ma fualaau aina suamalie, e ui lava atonu e le moni pe afai e kuka i le auala Milanese, lea e maua ai le alofa ma le moli ... I nisi o aai, ua uma ona faatauina le pusa, e le mafaamatalaina."
O se vaega o talaaga e tatau ai iinei. O Artusi sa tamaoaiga tele (na ia lava le tupe mai le tagofiaina o silks e litaea i le 1850, ina ua 30 ona tausaga), ma manatu o le vaʻavaʻa o se mea e talafeagai mo se aiga faatauvaa aiga - e le o le ituaiga meaʻai e ofoina mai ai tagata asiasi.
O le toʻatele o ona tupulaga na latou vaʻaia i se malamalamaga eseʻese, e ui i lea: E taugofie tele e toetoe lava o se tasi e mafai ona gafatia e faʻatau i le vaiaso pe sili atu foi (seia oʻo i le 1950, o se vaega tele o le tagata Italia na matua matitiva e sili atu i le tasi pe faalua i le vaiaso ona fafagaina aano o manu, o lo latou mativa e taua o mea leaga ma o le mafuaaga autu lea e toatele na faimalaga), ma o le mea lea o le meaʻai o se taumafataga masani i vaega sili ona vaivai o le taulaga. Ma o lona taunuuga, o le suasusu, e sili atu ona taatele. O le mea o loʻo i ai i le taimi nei o se faleoloa anamua i Florence o se taʻavale taʻavale i le vaitau o le seneturi (tusa o le 1905), ma e ui lava o manogi na gaosia e le gaioiga o le vaʻa na faamatalaina o le "gastly," o le vaʻa na latou gaosia na matua lelei lava, ma atoatoa mo le 'ai o falaoa poʻo araisa.
O i latou e matitiva e faʻatau le oloa maeʻa atonu e sili atu ona fiafia i lona tofo e ala i le faʻaaogaina o le susu.
Talu mai lena taimi, ua tele suiga - e leai se isi na te toe taloina le sua, ma ou te lei vaai lava i se vaʻa e leʻi uma ona teuina i totonu o se maketi a Italia poʻo se faleoloa. O le malaga foi ua i ai se suiga fou; o lea ua masani nei ona aliali mai i luga o manusina o faleaiga matagofie e faapitoa i taumafa masani, ma e le faatuai tagata e auauna atu i malo.
Artusi fautuaina le filifiliina o le paso lea e vaeluaina; ata e tusa ma se pauna (pe a ma le 450 kalama) tagata. E tatau ona papaʻe, ae le o le paʻepaʻe; O le au masani a Italia na lapatai mai e ono paʻu le paʻu paʻepaʻe. Afai e te faʻatau sau faʻasalaga, fufulu vave, fufulu lelei, ona tuʻu lea i totonu o se ipu tele ma le tele o le vai, 1 le aisa, 1 le fasi seleni, 1 karoti, ma sina pasili fou. Aumai le fagu i se vevela, faʻaitiitia le vevela e faʻapipiʻi, ma kuka mo le 4-5 itula, faʻavalea le mea e masani ai; o le taʻavale e tatau ona matua vaivai lava. A uma ona kuka, tipi i totonu o fasi falala-lima ma ua sauni e saunia. O le a le mea e fai i ai?
O le suʻeina o le tali sili ona faigofie. Artusi o loʻo fautua mai ia te oe "tipi le sikuea i le afa-inisi le lautele laupepa ma fufusi i se laupepa e uu ai. A maeʻa, aveese mai le ie ma salu i le 1/3 ipu pata e leʻi faʻamamaina ma, i le taimi lava Aumai le masima ma le pepa, simmer mo le umi e mafai ai (ia le itiiti ifo i le itula, ma sili atu o le a sili atu ona lelei. , faaopoopo le vai pe a talafeagai e taofi ai mai le faʻamamago), ma ao leʻi e galue ai, pefu ma lau paʻu Parmigiano. "
O fua na aumai mai le Pellegrino Artusi's La scienza i cucina e l'arte di mangiar bene, o le uluai tusipasi a le Italian cookbook e faatatau i le vasega ogatotonu (faaliliuina o le Art of Eating Well , 1996 Random House).
Italian Tripe Recipes:
- Busecca - Milanese Tripe Soup
O lenei tamaoaiga, o le sou o sou o le tau mafanafana o taumafa i lona sili ona lelei. - Trippa agai i Romana - Faʻasologa, faigofie, taʻavale Roma.
- Agnello Trippato - Tamai Mamoe na gagau le auala e tasi ai le kuka, o se Tuscan maʻa masani.
[Edited by Danette St. Onge]