Escherichia coli, po o le "E. coli" e pei ona masani ai, o se ituaiga o siama e mafai ona mafua ai le ogaoga o le ogaoga, ma o nisi taimi e afaina ai, ituaiga o meaʻai oona i totonu o tagata.
O nisi taimi e taua o le "hamburger maʻi" ona e mafai ona auina atu e ala i le laʻau o le eleele e le o faʻasalaina , E. coli ua mafua ai foi le afaina o mea taumafa e fesootaʻi i meaʻai e pei o le sisiva ma tupu.
E faigofie lava ona faʻamafiesea siama E. coli e ala ile kuka masani.
O le mea masani i le eletise E. coli, o le mea lea e le kukaina i le auala atoa, e pei ona i ai ile paluga eleele, pe o se mea e le kukaina, e pei o fuālaʻau mata.
O fea oi ai E. Coli Maua?
E. coli (o nisi foi taimi e taua foi o E. coli O157: H7) o loo maua i totonu o pusa oona o nisi o mammals, e pei o povi, faapea foi i le susu susu, ma le vai e lei maua.
Faʻafefea ona auina atu E. Coli?
E mafai ona feaveaʻi siama E. coli e ala i le faʻaaogaina o vai faʻafefeteina, susu susu, laʻau moa poʻo se mea e le masani ai, faapea foi le sua o le apu e leai se suavai poo le cider, fualaau e le kukaina ma fualaʻau. E mafai foi ona pasi mai le tagata i le tagata e ala i le le lelei o le tumama.
I le tulaga o le paluga, o le siama E. coli mai le manava o le povi e mafai ona afaina ai aano o manu i le taimi o le fasiga. Faʻasalaga e le o se mataupu tele pe a tumau le siama i luga ma e mate pe a kuka le steak.
Ae pe a faʻamavaeina aano o manufasi mo le faia o suauu , o le E. coli bacteria e tufatufaina i aano o manu, ma afai e le kukaina uma (ie, lelei ona faia), e mafai ona mafua ai maʻi.
O a aʻafiaga o E. Coli ?
O le siama E. coli e mafua ai se maʻi e taʻua o E. coli enteritis, lea o le a amata ai ona afaina le tootoo.
O aʻafiaga e aofia ai le manava (lea e mafai ona suavai pe toto), gasegase o le manava, tiga, leisa, ma o nisi taimi o se fiva fiva. O nei faʻaʻailoga e mafai ona amata i le lua i le lima aso pe a maeʻa ona faʻapalaina mea taumafa ua afaina, tumau i le vaiaso pe sili atu. O nisi o gasegase, aemaise lava i le laiti lava, e mafai ona atiaʻe le fatu fatu. E mafai ona e faitau atili iinei e uiga i meaʻai oona .
E mafai faapefea ona ou aloese mai E. Coli?
E mafai ona ola le bacteria E. coli i le pusaaisa ma le pusaaisa, ma e mafai ona faatelevave vave i totonu o le pusaaisa, ma e matua faigata lava ona pulea. E. coli o le a ola pea i siosiomaga faʻamalosia, lea e le masani ai mo le tele o pathogens. E fasiotia i latou e ala i le kuka, ae peitai, o le puipuiga aupito sili ia E. coli o le faʻavelaina o meaai i le 160 F po o le vevela mo le itiiti ifo ma le 30 sekone. O lona uiga o meaola e le tatau ona faʻaaogaina.
I le tulaga o isi meaʻai, e taua le fufuluina o fualaʻau ma fualaʻau e le kuka, e pei o le latisi ma totogo, i lalo o le vai tafe. Aloese mai le inuina o fualaau ma suamalie e leʻi totogia . Ma o le mea moni, faʻaaoga togafitiga lelei o le tagata lava ia ma le tagofiaina o meaai. Fufuluina ou lima pe a uma ona fafaga meaʻai, faʻaaoga le faletaele poʻo le suia o pape.
Isi Meaʻai-Borne Pathogens: