Faʻaleagaina aganuu faa-Saina i luga o le Caribbean Kitchen

A e mafaufau e uiga i meaai a le Caribbean, o le mea mulimuli e ono oʻo mai i le mafaufau o se aʻafiaga a Saina. Ae, o loʻo i ai iina ma e sili ona lauiloa i atumotu o loʻo faʻaaogaina le nofo pologa. E oo atu i le ogatotonu o le 1800, na soloia le pologa i motu atoa. I le masani ai ma tulaga leaga ma le faʻaleagaina, sa mumusu ai pologa faʻapolopolo e talia galuega ma o latou tagata na umia muamua. Sa manaomia e tagata o loʻo faʻatotoga fale se ala fou o le taugofie ma liliu atu i le faʻauluina mai o ni tagata faigaluega mai Saina ma Initia.

O nei tagata le fiafia na latou aumaia a latou aganuu, auala e kuka ai meaai, ma meaʻai faatasi ma i latou, lea, i le aluga o taimi, ua avea ma se vaega o meaai suamalie o le Caribbean.

Ua Taunuu le Saina i le Atu Karipeane:

E mafai ona e fesili ifo ia te oe lava pe aisea e ono lamatia ai le oti ma faʻamaʻi ma le naunau e tuʻuina atu i latou i le pologa i se nuʻu mamao. O le tali e le o mea uma e ofo ai. O le toatele o tagata mai fafo mai le itumalo i saute o Saina, Fujian, ma Guangdong. O i latou o ni aiga matitiva i luga atu o le fiaai ma mafatia mai taua tau fefaʻatauaʻiga. Mo i latou, o le nofo pologa o se avanoa. Na taunuu le uluai Chinamen i Cuba i le 1847, ona sosoo ai lea ma isi vaa e lua na taunuu mai i le 1854. O le toatele na paʻu ifo i luga o le suka o gaosia ai motu o Jamaica, Trinidad, Cuba ma Guyana. O nisi na aumai i nisi o motu laʻitiiti. Sa sili atu le tele o tagata Saina nai lo le au mai Initia o loʻo taunuu mai i le taimi e tasi ma pologa Aferika na muamua mai ia i latou.

Na vavaeeseina i latou i la latou gagana ma agaifanua.

Uluai Tausaga o le Auaunaga:

E na o le fa tamaitai Saina mo tamaitai 100 tagata Samoa i le nofo pologa. O le mea lea na kuka ai e tamaloloa i latou i nofoaga muamua o pologa, o loʻo i ai masini umukuka, o le le lava o le faʻaleleia, ma e naʻo meafaigaluega e manaʻomia: a wok, cleaver, spatula, ma le laupapa tipi.

O aiaiga ma taumafa na faʻaaogaina Saina na le maua i le amataga o tausaga. E naʻo ni nai mea e mafai ona ola i le malaga umi i le vaa, e pei o le kulimi mama, soya soga, ma mea manogi e mafai ona maua. E oo lava i le araisa e le mautonu. O mea sili ona taua na le mafai ona maua seia oo i le seneturi lona luasefulu.

O le leai o ni mea taua e saunia ai a latou fualaau atonu o le mafuaaga lea na le i ai se aafiaga taua o le Saina i le Caribbean. E le gata i lea, o nei tamaloloa sa mumusu e fetuunai i lo latou olaga fou ma suia a latou tofo i mea e maua i luga o motu. Peitai, e lua ni tuusaunoaga. Na latou talia le faʻaogaina o le fatu e faʻatau ai meaʻai ma latou sili atu i le faigofie o le malala o le koala o Aferika. Na saunia le saunia o le taumafataga faigofie ma vave i le maeʻa ai o se aso umi i le suka.

Le ogatotonu i tausaga ua mavae o le Auaunaga:

A o nofo tagata Saina i lo latou olaga fou, o nisi na faatagaina e teuina togalaau. O le tele o fualaau 'aina na faʻatagaina i latou e fai a latou pulou matagofie. Na faʻatagaina i latou e faʻatau atu a latou tupe faasili i maketi faatasi ai ma vaipuna mai vaipuna mai vaitafe ma le vao mai togatogo. I nisi o atumotu, na faatagaina le Saina e nonofo i nofoaga e mafai ona toe faatasia ai ma aiga, fesootai i la latou lava gagana, ma tausia a latou faatoaga ma sauniuniga o meaʻai e aofia ai le ola o ufi ma araisa, ma le tausia o lafumanu.

O le isi mea na avea ma mea e sili atu ona faʻapipiʻiina, o le meli lea e pei ona faʻavaeina e le vaega o le apiary i le Caribbean.

Na faʻamaonia le tautua i le 1917, ina ua faasaina e le malo o Peretania le felauaiga o tagata aitalafu mai Initia e avea ma auauna. O le toatele o tagata malaga a Saina e leʻi toe foi atu i Saina aua latou te le agavaa i se avanoa e toe foʻi mai ai ma se fesoasoani. Sa latou nonofo pea i motu ma sosoʻo lemu, faʻasolo atu i fefaʻatauaʻiga ma faʻatau pisinisi laiti.

Uunaiga Tumau:

O se tasi o faʻamanatuga taua i Trinidad o se talatuʻu Saina. Lua Aso Sefulu o se aso malolo i le malo i le aso sefulu o le masina lona sefulu, lea e faamanatuina i le sauniuniga o sapalai mumu a le saute i Saute mai letele e faʻafefe. O le aso faamanatu e faamanatuina ai Wu Wu i Upolu i le aso 10 o Oketopa, 1911. O lenei fouvalega na faʻauʻu ai le pulega a le Qing ma faatuina ai le Malo o Saina.

Ina ua mavae le fouvalega, na o mai ma le naunau tagata malaga mai Saina, o le tele o faatauʻoa ma le aufaioloa, i Trinidad ma Tobago ma o le faamanatu e tumau pea o se vaega o le aganuu.

Chow Mein o se meaʻai lauiloa ma fiafia i le Caribbean. Na amata ona lauiloa i le amataga aua o mea taua e lua, o togi, ma oloa, sa faigofie ona maua. Noodles o le muamua o le carbohydrate i totonu o le 'au tagata mai Saina i luga o motu ma faigofie ona fai. O fao sa faia mai i ponaivi ma puaa puaa ma o nisi taimi o laʻau e pei o le aso atoa.

O le isi faʻateleina o Saina e faʻataʻitaʻiina ai le eletise - o se mea masani e masani ona fai ma le faga o le puaa, ae o aso nei e mafai ona avea ma moa, fualaau faisua, poʻo se mea suamalie. O nei meaʻai suamalie e mamafa tele le malosi ma faʻaalu se taimi e fai ai, lea e taʻu mai ai e le o taimi uma latou te alu ai. Atonu na faasaoina mo ni taimi faapitoa.

Faʻamatalaga:

Geddes, Bruce. Faʻasologa o le Lalolagi o Meaʻai i Caribbean. Lomiga Lonely Planet Publications, 2001. (FAAMAEAINA TALOSAGA)

Houston, Lynn Marie. Taumafa Meaʻai i le Atu Karipeane. Greenwood Publishing Group, 2005. (FAAMAEAINA TALOSAGA)

Mackie, Cristinel. Soifua ma Meaai i le Atu Karipeane. Ian Randle Publishers, Limited, 1995. (FAAMAEAINA TALI)