O Venison o le aano o manu o soo se ituaiga o vao, ma e pei o le tele o meaʻai, e tipiina i totonu o anufe, steaks, chops, ma grins. Venice e le maua i taimi uma i maketi, ae mafai ona faʻatau i le initaneti i le tele o nofoaga faʻamaonia.
O Hunters o se punaoa faʻalagolago (ia mautinoa o loʻo lelei a latou laʻau-laʻeiina o le venison), ma o lenei lisi e aofia ai le tia e masani ona sailia mo taʻaloga ma sauniuni mo le taumafa.
01 o le 10
Axis DeerAntanO / Wikimedia Commons Ausetalia i Sri Lanka ma Initia, na aumai le Deer Ax i le Iunaite Setete i le 1932 ma o loʻo nofo nei i le vao ma luga o laumei i Central Central ma Texas i Saute. O loʻo i ai foi se faitau aofaʻi o tagata i Hawaii, lea e manatu i ai o se mea e afaina i mea taufaatoaga, ma ua faʻamalosia tagata tulimanu e fesoasoani i le pulea o le faitau aofai o tagata.
O se mea matagofie, o le Axis Deer e mumu-lanu enaena ma lanu paʻepaʻe ma e iai se mea pogisa (e vaʻaia) e tafe mai le ua o le ua i le pito o le siʻusiʻu. E i ai ni tagata e tolu-tine ma e mafai ona sili atu i le 250 pauna; e mafai e fafine ona sili atu i le 150 pauna.
O a latou meaʻai masani e aofia ai mutia, oak oak, sumac, acorns, ma mushrooms. O a latou aano o manu e maualalo i le tofo, matua pele ma e matua maualalo le gaʻo (0.2%). Axis O le Deer e masani lava ona manatu i ai le toatele o tulimanu e avea ma manu e sili ona lelei le taaalo.
02 o le 10
CaribouJon Nickles / Wikimedia Commons O le Resiner ua lauiloa o Caribou i Amerika i Matu ma o se tagatanuu i le aʻega arctic ma le arctic. Caribou eseese i le tele ma le mamafa, faatasi ai ma tane e 400 pauna. O tamaʻitaʻi uma e toʻalua e ola aʻei manu feʻai, e ui lava e sili atu le tele o tane. O le lanu ma le loloto o la latou fulufulu e faalagolago i le itulagi ma le tau, ae i le lautele o le Caribou fulu e lua ona laulau: o se laumei mafiafia ma se lauulu lauulu lauulu, o ona lauulu (e pei o le Moose) e le mumu, lea e faʻamafanafana ai le teʻa . O taumafa Caribou e aofia ai lichens i le taumalulu ma le lau laau ma mutia i le tau vevela.
O le toe faʻatau i tua e lata i le 10,000 TLM ma e matua taua lava i aganuu e tele mo le saunia o meaai. O le venison Caribou e matua maualuga lava i le palatini, e maualalo tele i le gaʻo, ma e mafai ona 'aina fou pe faʻagogo.
03 o le 10
ElkOfisa o Pulega o Fanua O Elk o se tasi o nuʻu sili ona tele o tamaʻi Mamanu o Amerika i Amerika i Matu ma Asia i sasaʻe, e nonofo i vaomatua faʻatasi ma se meaʻai o mutia, laau, laulaʻau ma paʻu laau. O le tele o ituaiga ituaiga o eletise e aofia ai fagaga mai Ontario i British Columbia i Kanata ma le itu i matu ma matu ma sisifo o le Iunaite Setete (e ui lava e mafai foi ona maua i le Kentucky, Tennessee, ma Karolaina i Matu).
Elk e matua lauiloa lava mo le tulituliloaina ona o le tele o anufe (faʻasao ma tupu i tausaga taʻitasi), lea e mafai ona sili atu i le 40 pauna. E matua fetaui lelei lava i le tau ma le siosiomaga, ae e mafai foi ona aafia i faʻamaʻi pipisi, lea e mafai ona salalau atu i lafumanu. E mafai ona mamafa le mamafa o le pulu paʻu e tusa ma le 40% e sili atu nai lo tamaitai, e oʻo atu i le 730 pauna ma tusa lava pe tusa ma le 1,200 pauna i le vaega ole Roosevelt Elk.
Elk venison e sili atu i le popo ma sili atu le suamalie nai lo le lafumanu, ae maualuga i le cholesterol (o le tasi e 83% o se tupe faʻaalu i aso taitasi). Elk e itiiti sona tofo nai lo le isi venison ma e masani ona faatusatusa i le tofo e pei o le suauu, ae o se mea e sili ona mamafa.
04 o le 10
Faʻatau le DeerTony Hisgett / Wikimedia Commons Faʻalētonu Deer o se tasi o vaʻaiga sili ona taatele o loʻo maua i le lalolagi atoa. O lo latou amataga na toe foʻi mai i le vaitaimi o le Pleistocene i Aferika i Matu, ona malaga ai lea i Asia Minor ma Europa, lea na sailia ai i latou e le taʻalo a le aristocracy, aemaise ile Malo Tele.
E laʻititi le Deer i le maualuga ma le mamafa (220 pauna mo alii, 110 pauna mo tamaitai) ma fesuisuiaʻi lanu, mai le paʻepaʻe i le chestnut i le uliuli. O lapoa e lapoa, faʻamafolafola, suo-fulufulu foliga. Latou te 'aina fualaau eseese ma mutia.
Faʻalifo Deer o le tu masani masani i fualaʻau Europa, maua ai le malosi malosi, e masani ona paleniina e vine vine ma vine inu.
05 o le 10
Red DeerMartin Falbisoner / Wikimedia Commons Red Deer e masani i Europa, Asia Itiiti, ma le Caucasus. O le ituaiga o meaola o loʻo faʻaalia i le ata o vane e toe foʻi 40,000 tausaga.
O sisi o le Red Deer e tutusa ma le North American Elk ma e eseese i le itulagi e iai le fua faatagata e 8 futu le umi ma e sili atu i le 500 pauna. O loʻo faʻasolosolo taʻitasi tausaga i luga o laau ma e tele mea e masani ona latou sailia. O laumei Red Deer e lauiloa foi mo lo latou alaga leo i le vaitau o tafaoga.
O le aganuu masani a le Red Deer o fanua vaomatua, lea e latou te feʻalo ai nai lo le 'ai, e fiafia e' ai laau oak ma leaf birch, twigs, ivy, ma laisene.
Aʻo leʻi leva talu ai nei, o le Red Deer venison i le Malo o Peretania na faʻatapulaʻaina i le faifaʻatasi ma le tupu, ae o le Red Deer faʻatoʻaga ua faʻatuputeleina nei i luga o supamaketi. E pei o meaʻai uma lava, e maualuga i le palatini ma e maualalo le gaʻo i le 'ai o meaʻai ma e masani ona faʻaaogaina le meaʻai i le kuka a Peretania.
06 o le 10
MooseNofoaga a le National Park ma le Reserve O le puatini o le ituaiga sili lea ona tele i le aiga o le deer ma e masani i North America, Rusia, Scandinavia ma Europa i matu. E faʻafetaui e le moose le maualuga o le tau ma le arctic ma o ana meaʻai e aofia uma ai vaomatua ma togavao. O lo latou igoa e faaliliuina mai le upu Algonkian mo "twig-eater".
Maʻa e ono futu le maualuga mai le tasi i le tasi vae ma mafai ona sili atu i le 1,600 pauna; o fafine e tusa ma le 1,300 pauna. O latou fulufulu mafiafia, malamalama po o le paʻu enaena enaena e aofia ai lauulu paʻu, lea e faʻamafanafana ai le peleni i le tau malulu ma le tau. O le tamaʻi povi e lauiloa mo le tele o anufe, lea e mafai ona faʻaosoina le fa i le lima futu le lautele.
Moose-faimalaga e sili ona lauiloa mo taʻaloga ae mo le seleseleina foi o le venison, talu ai e mafai ona maua mai i le povi le sili atu i le 900 pauna o aano o manu. O le Moose venison e maualuga i le palatini, e maualalo i le gaʻo, ma e foliga tutusa i le laʻau ma le tofo i le povi povi poʻo le bison.
07 o le 10
Mule Deer
Tony Hisgett / Wikimedia Commons O le Mule Deer, ua taʻua ona o ona taliga tele, o se tagata moni i sisifo o le Iunaite Setete i le vaega o Rocky Mountain. E laiti-si-medium siisii ma faʻatau e tusa ma le 200 pauna pauna; fafine e tusa ma le 125 pauna. E ese mai i le isi ituaiga ituaiga o meaola a le Mule Deer ao latou tuputupu aʻe i se foliga vavae. O le isi uiga le masani ai o le Mule Deer, e le o tamoe, ae e oso i le ea - i nisi taimi, e 8-futu le maualuga - ma eleele i luga o futu uma, amioga e taua o le "toso".
O le Mule Deer e le fetuunai i suiga i le tau ma e pa'ū atu i le tele o tagata masani. (O le tia lea e masani ona fasiotia i taavale.) O lona taumafa e aofia ai laau ma vine i le taumafanafana, ma conifers ma palasi, sage, aemaise lava, i le taumalulu, lea e tupu ai se tofo le fiafia ma le fiafia i lana venison. Mule Deer o se mea e sili ona fiafia i ai ma tagata taʻaloga taʻaloga, ae e le o se mea e sili ona lelei mo lana faga.
08 o le 10
South Texas (Nilgai) AntelopeRupal Vaidya / Wikimedia Commons O le South Texas poʻo Nilgai Antelope na faʻaulu mai Initia i se faleoloa o Los Angeles i le 1920, aʻo leʻi faʻafeiloai atu i South Texas e se faifaatoaga tamaoaiga, o le na faʻasaʻolotoina i latou i le vao.
O le sili atu ona lelei e igoa ia Nilgai (o lona uiga o le "povi lanumoana") e maua ai lona igoa mai le alii lanumoana lanumoana, lea e mafai ona sili atu i le 600 pauna. O fafine (ma tamai povi) e lanu enaena ma e tusa ma le tasi-tolu le laʻititi. E leai se afaina o le afaina o Nilgai i luga o le taumalulu, o se tagatanuu i le vevela, vevela, savannah environments, ae sa latou fiafia lelei i le tau le mamao o South Texas. O a latou meaai masani e aofia ai mutia, fatu, ma fualaʻau, e ui lava pe a le lava meaai, e le o faʻamalamalama i mea latou te 'ai.
Nilgai Antelope e matala ma malosi, o uiga ia e avea ai ma se luʻi faigata. Nilgai poʻo le South Texas Antelope venison e sili ona fiafia i faleaiga mo lona vevela-pei o le laʻau ma le moli malamalama, lea e sili atu le manava nai lo le lafumanu. O Nilgai e maualalo i le cholesterol nai lo moa ma le tasi vaetolu o kalori o le pipi ma le itiiti ifo i le 3% gaʻo.
09 o le 10
Sika Deer
Donald Macauley / Wikimedia Commons Sika (pronouned "shee-kah") O le Deer o se tagatanuʻu faʻatapulaʻaina, taʻi vae-vae "i Iapani lea na faʻasalalauina lelei i le tele o atunuu, e aofia ai le Iunaite Setete (Maryland, Virginia, ma Texas). o lona vave faʻatalanoa faʻatasi ma le tauvalea e le masani ai.
O le tele ma le atamai, o le Sika Deer e le masani ai ona faʻaleleia lagona e faʻaalia ai le lauiloa mo le tuliloaina o taaloga. O tagata o loʻo nonofo i vaomatua, Sika Deer e 'ai ma vaʻavaʻai (latou te manatu o se taufaʻatau i le vaomatua o Peretania), o le' ai o mutia ma laʻau. O o latou peleue e ese mai le lanu mai le enaena i le mahogany ma lanu paʻepaʻe. E taua tele fale mo tulimanu o manu e pei ona mafai ona maua ai e le au faʻailoa e oʻo atu i le valu tone.
O le venison Sika o se mea e sili ona malosi le vevela, lea e masani ona faamatalaina e talitutusa i le tofo i le elk.
10 o le 10
White Deer DeerScott Bauer / Wikimedia Commons O le Deer White-Tailed e laiti-i-medium siʻitia ma ofu mūmū i le tautotogo ma le mafanafana ma ofu paʻepaʻe paʻepaʻe i le tautoulu ma le taumalulu. O le deer ua faaigoa mo lona siʻusiʻu sinasina umi e faʻaalia pe a lagona le lamatiaga poʻo le taufaʻatau.
O le Deer White-Tailed e masani lava i North, Central ma Amerika i Saute ma lona faitau aofaʻi o Amerika i le itu i sasae o Mauga papaʻe. O le fiafia i fanua o le vaomatua, o le meaai a le deve e masani ona aofia ai laau toto, cacti, mutia, vine, fualaau aina, ma pulou.
E masani ona sailia le Deer White-Tailed for sport and venison, lea ei ai se mea e masani ai taaloga, e sili atu nai lo isi meaola (mo se faataitaiga, le Mule Deer), ma e faalagolago tele i taumafa a le teu.