Paʻu: Faʻasalaina o se Vaega o Meaʻai i le Faʻamama Aʻo leʻi Faʻataʻaina

O Bertrand Russell, o le talanoaina o le filosofia Eleni o Heraclitus, e faamanatu mai ai ia i tatou o se tasi o ona manatu e aoga le suesue i le faitau afe o tausaga, e mafai ona avea o se tagata atamamai, e tusa lava pe ese na manatu ia i tatou i aso nei.

"Pe a faʻaalia e se tagata atamai se manatu e foliga mai e leai se mea tatou te faʻavalevalea, e le tatau ona tatou taumafai e faʻamaonia e saʻo, ae e tatau ona tatou taumafai e malamalama i le auala na foliga mai e moni."

O lenei faiga e aoga tele pe a mafaufau i nisi o auala masani masani mo le gaosiga masani, lea e faʻafefe ai, lea e tupu mai i le mataupu, o se faʻataʻitaʻiga atoatoa.

O le uʻamea o se auala mo le kukaina o meaʻai e afifi ai le aano i se vaega o gaʻo ao leʻi faʻamamaina.

O le manatu tonu lava o lenei mea e foliga mai e leai se aoga ia i tatou i aso nei, ae le ona o la tatou aganuu e le masani ai. (O lo tatou valea puupuu ma le puaa i le taimi o tauvaga o se tulaga masani lava lea e ese mai ai e faamaonia ai le tulafono).

O le manatu e foliga mai foi ua misia le manatu (ia i tatou, pe o le a) pe aisea tatou te faalavelave ai i le gaoina o aano o manufasi i le mea muamua, o le aumaia lea o aano o manu fasi e suamalie ma malie i totonu i se mea enaena fafo. O le ufiufi i totonu o le mea e kuka ai le kuka e maua mai ai auaunaga e ofoina atu se eseesega lelei o mea manogi ma le gaosiga i mea taitasi. O le tapeina o se kuka i gaʻo e mafai ona taofia ai le lanu enaena o fafo (lea e tupu mai i se gaioiga e pei o le reactionlard reaction ).

Sei o tatou manatuaina, pe o le a le kuka na pei o le afe pe sili atu i tausaga ua mavae, pe a faʻaaogaina auala e pei o le papaina. E leʻi i ai ni mea faʻapitoa poʻo ni mea vevela ile umukuka, poʻo, mo lena mea, thermometers. E moni lava, e leai ni ogaumu. O mea sa i ai sa fausia i maa ma faʻi i laupapa, ae sa faʻaaogaina mo le taoina o falaoa.

O le meaʻai sa tunu i luga o le feanu i luga o se fafie fafie po o malala. Fetuunaiga o le vevela e aofia ai le feosofi solo o le pipii pe latalata ese mai le afi.

O le kuka e le na o le pau lea o le mea e ese ai. E ese foi aano o manu. O le lafumanu i na aso na sili atu ona vevela ma faigata nai lo le oloa matagofie maoaʻe tatou te fiafia ai i le asō. Sa moe vao povi, ma e tatau ona latou feoai e aumai. E le tele le gaʻo o vao, ma o le uila e taʻitaʻia ai maso malolosi.

Ma le isi, o povi i lena taimi e leʻi fasia i le taimi na latou oʻo ai i le matua, e pei o povi pusi i aso nei. Afai ei ai lau povi, e te tausia i le umi e mafai ai, mo lona susu, ioe, ae mo lona mafanafana foi. O le ola faatasi ma se povi i le taimi o le taumalulu e mafai ai ona vevela le tino tele o le manu e mafanafana ai lou nofo ai. (E le masalosalo na maua e povi le faʻatulagaga lelei, ona o le isi mea e momoe i fafo i le kiona.)

O le mea lea, o povi na o atu e fasia i taimi uma io latou vae mulimuli, o lona uiga ua matua, faigata ma sili atu le tau.

I na tulaga, e talafeagai le vavalalata o se kuka mai le vevela o le vevela.

Ma le mea mulimuli, o loo i ai le feanu. Pe a tatou tunu se fasi aano i le asō, tatou te le moemiti lava i le tuiina o se tootoo lapoa pe vave alu i ai, aua tatou te iloa o le a mafua ai le leai o ni sua, o le tuua o le kuka kuka vevela ma vevela.

Ma o le mea moni, o le leiloa o le susu mai totonu e le faʻaitiitia pe soloia e ala i le afifiina o fafo i se vaega o gaʻo. Ae o le manatu e faapea, i tausaga ogatotonu, o aano o gaʻo o meaʻai aano ia, o lea e le mafai ai ona sese le kuka i le mafaufau mo le taumafai i soo se mea e mafai ona latou mafaufau i ai e teu ai le susu pe a mafai i se fasi aano.

O le isi metotia, e taʻua o le eletise , e aofia ai le felafolafoaʻi o gaʻo i totonu o le kuka, e ese mai le afifiina i luga o le gaʻo. Vaʻai foi i le talatalanoa masani , o se meaʻai na lauiloa e ala i le afifiina i luga o le taʻavale ona toe togiina lea seia oʻo i le taimi na lafoina atu ai vaʻa mai fafo (mulimuli ane lafoai).