O lenei fua faigofie mo le pi polani po o le ogórki kiszone (oh-GOORR-kee kee-SHOH-neh), o lona uiga moni cucumbers, na suia mai le tasi e Marcin Filutowicz, polofesa o le bacteriology i le Iunivesite o Wisconsin i Madison.
O le matagofie o lenei fua o loʻo i totonu o lona fua faatatau talafeagai. E mafai ona e faia na o le 1-quart quartz poo le tele o maila e pei ona e fiafia i ai ma latou o mai i fafo i taimi uma lava.
O le masima ma e masani lava ona tupu ai le lactic acid na o le pau lea o le tausiga i nei pipi, o le faʻaaogaina o le vai fagu ma le tolifi poʻo le kosher masima e taua tele. E le manaʻomia le faʻamaloiloina poʻo le vai-bath bath.
O mea e lisiina e mo le 1-kuata le gaʻo lea o le a auauna atu i le 8 i le 10 tagata. O le a sauni le paluga e 'ai i le lima i le ono vaiaso seʻi vagana ua e faʻaaogaina le paluga vave (saunia i le lua i le tolu vaiaso) faatonuga o loʻo faʻamatala atu i le Faʻailoga i lalo.
Mea e te Manaomia
- 8 e oo i le 10 pikiina kukama, fufulu ma mamago
- 1 sipunamu sina fatu fatu sinapi
- 2 cloves garlic (peeled)
- 1 masini susu ma fatu
- 2 sipuni gaʻo masima (poʻo le masima kosher)
- 1 quart quartled vai
Auala e Fai Ai
- Laʻau fatu sinapi , 1 'oʻalu lelati, ma le kulumu i se fagu eletise. Faʻapipiʻi lelei le kukama vine i totonu o le fagu, faʻatulaga le pito mulimuli i lalo e fesoasoani e taofi kukama i lalo o le suka. Maualuga i le faʻamalo o le kalakeke.
- Vae solo le masima (mo fualaʻau manogi, e tatau ona e faʻaaoga vai faʻafefiloi poʻo le masima vailaʻau poʻo le masima kosher) i totonu o le vai fagu.
- Faatumu le fagu i totonu o le 1/4 inisi mai le pito i luga. Ufiufi le fagu matala ma se pulou pisia ma nofo i se nofoaga malulu (55 F i le 60 F).
- E le tatau ona tapunia vavalalata ona o le faʻavaveina o le mea e tupu, e tatau ona mafai ona sosola ese le carbon dioxide. O nisi o gaioiga o le suasusu e le mafai ona alofia, o lea teu ai i se nofoaga e le o se faafitauli le paʻi.
- O le faʻamanatuga masani e lima i le ono vaiaso. A maeʻa le faʻamalosi, faʻamalosi le faʻavaa. Afai e vave fufusi le tapuni, o le carbon dioxide o loʻo taofiofia o le a avea ai le pulou mushy. Afai e le faʻamaofiofi le faaofuofu pe a uma le faʻamalosi, e mafai ona tupu le paʻu.
Manatua: E mafai ona faia ni pipi vave (saunia i le lua i le tolu vaiaso) e ala i le faaitiitia o le masima i le 1 1/2 sipuni i le kuata o le vai fagu ma faatagaina le faʻamalosi e faia i le vevela o le potu (70 i le 75 tikeri).
Source: Faʻaliliu mai se fua na saunia e Marcin Filutowicz, polofesa o le bacteriology i le Iunivesite o Wisconsin i Madison.
| Taiala o Mea Taumafa (i le tautua) | |
|---|---|
| Calories | 31 |
| Aofaʻi gaʻo | 0 g |
| Fatisi | 0 g |
| Vailaʻau Mataʻutia | 0 g |
| Cholesterol | 0 mg |
| Sodium | 1,417 mg |
| Carbohydrates | 7 g |
| Faiga o le fiva | 1 g |
| Puipuia | 1 g |