Le Pogai o le Tafe: Etiopia ma Yemen

O fea ei ai le kofe mai i?

I le aganuu, kofe o se vaega tele o le talafatai o Etiopia ma Yemen. O lenei taua faaleaganuu na toe foʻi mai i le tele o le 14 seneturi talu ai, o lona uiga pe a maua (pe leai) le kofe i Yemen (poo Etiopia ... e faalagolago i le tagata e te ole atu ai).

Pe o le kofe muamua na faʻaaoga i Etiopia poʻo le Yemen o se autu o le felafolafoaiga ma e tofu le atunuu ma ana lava tala, tala, ma mea moni.

O le talafatai o Etiopia Faʻatala mai Faʻamatalaga

O le tala sili ona lauiloa o kofe i Etiopia masani lava e pei o lenei:

O Kaldi, o se'oti o le 'apiese a Abyssinian mai Kaffa, sa ia fafagaina ana' oti i se mauga maualuga e lata ane i se monaseta. Sa ia matauina sa ese a latou amio i lena aso, ma ua amata ona osooso i se auala fiafia, o le leo leotele, ma e masani lava ona siva i luga oo latou vae.

Na ia iloaina o le puna o le fiafia o se tamai laau (pe, i nisi o tala, o se fuifui o laau iti) ma lanu lanumumu mumu. Na taofiofi le fia iloa ma sa ia taumafai e fai fua mo ia lava.

E pei o ona'oti, na lagona e Kaledi le malosi o aʻa o caled. Ina ua uma ona faatumuina ana taga i le lanu mumu, sa faanatinati atu o ia i lona fale i lona faletua, ma sa ia fautuaina o ia e alu i le lata ane o le monastery ina ia mafai ai ona faasoa atu nei "lagi na auina mai" vine ma patele.

Ina ua taunuu i le monastery, sa le faafeiloaia ia kofe a Kaldi i le malulu, ae o le le fiafia. Na taʻua e se tasi monike le faufautua a Kaldi "le galuega a le Tiapolo" ma lafoina i se afi.

Ae ui i lea, e tusa ai ma le tala, o le manogi o popo gaʻo na lava lea e mafai ai e le au monike ona maua lenei avanoa lona lua. Na latou aveeseina le kofe mai le afi, ma nutililiiina i latou e tuu i fafo le susulu o uila ma ufiufi i le vai vevela i totonu o se ufi e faasao ai.

O misi uma i totonu o le monaseta na manogi mai le manogi o le kofe ma o mai e faataitai.

E pei lava o le faila a le pati Buddhist Saina ma Iapani, na iloa ai e nei patele na maua ai e le kofe ia aafiaga faagaeetia le aofaʻi i le taimi oa latou tatalo faaleagaga ma tapuaiga paia. Na latou tauto mai le taimi lena o le a latou inu i lenei meainu fou i aso taitasi e fai ma fesoasoani ia latou tapuaiga faalelotu.

Ae ui i lea, o lenei tala e le o tusia i le tusiga seia oʻo i le AD 1671. E masani ona taʻua o apocryfhal nai lo le tala moni o le kofe.

Faʻamatalaga Faʻamatalaga a le Yemen

I se tulaga talitutusa, e lua isi tala o le kofe mai le kofe.

O le tala muamua (o se mea faigofie e ala i le faʻatusatusa i le tala faasolopito a Kaldi) faʻamatala mai le amataga o le kofe e pei ona taua i lalo:

Al-Shadhili sa malaga i Itiopia, atonu e faatatau i mea faaleagaga. Sa feagai o ia ma ni manulele malolosi o manu sa aina le fua o le lala (lea e iloa i isi mea e pei o le kofe). Na alu ese mai lana malaga, na ia filifili e faataitai nei fua mo ia lava ma na ia iloa ai na latou gaosia foi se malo malosi ia te ia.

O lenei tala faʻasolopito e manaia i le faʻasaoina i Yemen, ae o loʻo mafua ai le kofe o le kofe i Etiopia.

O le mekasini lona lua na mafua mai i le Yemen o loʻo fai mai o le kofe na mafua mai i Yemen. E pei le tala:

O Sheikh Omar, o se fomai-ositaulaga ma se tasi na mulimuli ia Sheik Abou'l Hasan Schadheli mai Mocha, Yemen, sa ave faamalosi i se togavao e latalata ane i le mauga o Ousab.

E tusa ai ma se tasi o faʻamatalaga o le tala faʻasolopito, o lenei faʻataunuʻuina mo nisi ituaiga o soliga tulafono. E tusa ai ma se isi lomiga, na aveesea Omar ona o lona faʻaaogaina o vailaau i luga o le alo tamaitai i le tulaga o lona matai (o loʻo i lona oti). Ina ua uma ona togafitia o ia, na tonu ia te ia e "tausia" ia (faamatala le mea e te manao ai.). Sa ave faatagataotaua o ia e le tupu o se faasalaga.

Ina ua mavae le taimi o le ave faatagataotauaina ma le mamao o le matelaina, sa maua ai e Omar le lanu mumu o le kofe ma toto ai.

E tusa ai ma se tasi o tala o le tala, na aumai e se manulele se paranesi o loo i ai ni kerupi ua maeʻa ona tagi ma le le fiafia mo le taitaiga mai lona matai, o Schadheli.

Ae ui i lea, na ia iloa ua latou oona tele i le 'ai, o lea na ia lafoina ai ia vine i totonu o le afi, ma le faamoemoe e aveesea lo latou ita. O lenei tulaga masani o le '' aina 'ua faʻamalosia ai fua i totonu o le afi. Latou te le talafeagai mo le faimamago, o lea na susunuina ai e Omar i latou e taumafai e faamaluluina i latou.

A o latou kuka, sa ia matauina le manogi manaia o le faateleina o le lanu enaena ma filifili ai e inuina lenei teuteuga nai lo le 'ai o pi. Na maua e ia le vai e toe faʻafouina ma fefaasoaaʻi lana tala ma isi.

I se isi vaega o le tala, na maua ai e Omar ia fatu pi e suamalie ma filifili e avea i latou ma se sua. Ina ua aveesea le kofe kalama, o le 'sua' na avea ma mea e foliga tutusa ma le vaiinu ua tatou iloa o le kofe.

O le tala e uiga i le inu malosi o Omar i lona nuu o Mocha. Na siitia lona ave faapagota ma sa faatonuina o ia e toe foi atu i le fale faatasi ai ma fua na ia mauaina. O le toe foi atu i Mocha, na ia tufaina pini kofe ma le inu kofe faatasi ma isi, o le na iloa ai na 'faamaloloina' le tele o maʻi.

E leʻi umi ae latou faʻailoa le kafe e avea o se vailaau faʻataʻitaʻi ma Omar o se tagata paia. Na fausia se monastery i Mocha i Omar.

Aitiopi Coffee Origin Origin

E manatu o le uiga o le tala a Kaldi i le AD 850. O lenei tala e o gatasi ma le talitonuga masani o le gaosia o kofe na amata i Etiopia i le seneturi lona 9. Peitai, o nisi ua talitonu o le kofe na totoina i le amataga o le AD 575 i Yemen.

O le tala a Kaldi, o ana 'oti, ma monokoma e fautua mai ai o le kofe na maua o se mea e faʻaleleia ma o se mea inu i le aso lava e tasi. Ae ui i lea, e foliga mai o le kofe kofe na fufulu e avea o se mea e faʻateleina mo le tele o seneturi ao lei faia i latou e inu.

O pini atonu na faʻamaʻaina ma fefiloi ma ghee (faamanino le pata) poʻo le gaʻo manu e fai ai se paʻu mafiafia. O lenei mea o le a taavaleina i ni polo laiti ona faʻaaogaina lea pe a manaʻomia mo le malosi i luga o faigamalaga uumi.

O nisi tagata tusitala o talafaasolopito e talitonu o lenei aganuu o le taoina o pusi nife na aumaia (faatasi ai ma le kofe lava ia) mai Kaffa i Harrar ma Arapi e pologa Sudanese oe na aina le kofe e fesoasoani ai e sao mai malaga faigata o ala o fefaatauaiga a le Muslim Muslim. O le mea na manatu ai, na maua e pologa Sudanese lenei masani o le taoina o kofe mai le Galla ituaiga o Etiopia.

I aso nei, o le aga masani o le faʻaaogaina o kofe vai i ghee e tumau i nisi o eria o Kaffa ma Sidamo. E tutusa foi, i le Kaffa, o nisi tagata e faaopoopo sina liua suavai faamanino le pata ia latou kofe falaoa ina ia sili atu le maloloina o mea taumafa ma faaopoopo ai mea e 'ai (e pei o le pata tea o Tibet).

E tusa ai ma nisi o punaoa, sa i ai foi se auala e 'ai ai le kofe e avea ma falaoamata. O lenei auala e faʻatau ai kofe e mafai ona vaaia i le va o isi ituaiga o ituaiga o Itiopia i le seneturi lona 10.

Na faasolosolo ona iloa le kofe o se meainu i Itiopia ma tua atu. I nisi o ituaiga, na nutimomoia ai cherry cafe ona fufui lea i totonu o se ituaiga o uaina. I isi, o keke taofe na tunu, palapala, ona kuka ai lea i se teuteuga.

Na faasolosolo lava, o le masani o le kofe kofe na taofia ma salalau i isi mea. I le seneturi lona 13, o le kofe na salalau atu i le lalolagi a Islama, lea na faʻaaloalo ai o se vailaau malosi ma le malosi o tatalo fesoasoani. Sa kukaina e pei o le togafitiga o fualaau aina vevela - o le malosi ma le malosi.

E mafai lava ona e mauaina tu ma masani o le kuka o le kofe i Etiopia, Turkey, ma le tele o Metitirani. O nei mea ua lauiloa o kofe Kofepi , kofe Turka , kofe Kariki , ma isi.

Talafaasolopito i le Yemen

E ui lava e tele tala o tala faasolopito o le kofe mai le seneturi lona 9 ma le taimi muamua, o molimau muamua lava o tagata e fegalegaleai ma le kofe ua tupu mai le ogatotonu o le 15 seneturi, ina ua faʻaumatia i totonu o monasteries Sufi i Yemen. Sa faʻaaoga e Sufis le kofe ina ia latou mataala ma mataala i le taimi o latou po o le taimi o le taimi o le tuuto ma itula uumi o le tatalo.

Ae ui i lea, e masani ona talitonu o le kofe kofe na faʻatau ese atu mai Etiopia i Yemen ma na aumai mulimuli ane e le au faipisinisi a le kofe le kofe i totonu oo latou fale ma amata ona atinaʻe i latou.

O Yemen foi o le amataga lea o le upu 'mocha,' lea e masani ona faaaoga e faatatau i kapalai sukalati (e pei o le mocha latte ) i aso nei.